{"id":3071,"date":"2021-06-15T15:24:47","date_gmt":"2021-06-15T13:24:47","guid":{"rendered":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/?p=3071"},"modified":"2021-06-15T15:24:47","modified_gmt":"2021-06-15T13:24:47","slug":"menopauza-promjene-simptomi-i-savjeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/menopauza-promjene-simptomi-i-savjeti\/","title":{"rendered":"Menopauza: promjene, simptomi i savjeti"},"content":{"rendered":"\n<p>Menopauza je prirodno i neizbje\u017eno razdoblje u \u017eivotu svake \u017eene, a ozna\u010dava&nbsp;<strong>kraj <\/strong><strong>fiziolo\u0161kih menstrualnih krvarenja i zavr\u0161etak reproduktivne sposobnosti<\/strong>. U ve\u0107ine \u017eena javljaju se neke promjene i simptomi koji su karakteristi\u010dni za to razdoblje, a u ovom blogu pi\u0161emo o promjenama koje mo\u017eete o\u010dekivati i odgovore na naj\u010de\u0161\u0107a pitanja vezana za menopauzu.<\/p>\n\n\n\n<p>Menopauza nastupa oko 50. godine \u017eivota, dijagnoza se mo\u017ee postaviti tek ako je pro\u0161lo najmanje 12 mjeseci od posljednje menstruacije. Ona je genetski predodre\u0111ena, ne ovisi o broju trudno\u0107a i poro\u0111aja, dojenju, kori\u0161tenju hormonske kontracepcije, socioekonomskom stanju, rasi, edukaciji, visini, te\u017eini, kao ni dobi prve menstruacije, a kod \u017eena koje pu\u0161e nastupa otprilike dvije godine ranije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako prepoznati ulazak u menopauzu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U razdoblju prije menopauze, pojavljuju se neki simptomi i promjene na tijelu. <strong>Menstrualni ciklusi postat \u0107e neredoviti, a krvarenja nepravilna<\/strong>. To je znak opadanja funkcije jajnika i sasvim je normalna pojava.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz to, neki od simptoma koje \u0107ete mo\u0107i primijetiti su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>osje\u0107aj umora i iscrpljenosti<\/li><li>napadaji vru\u0107ine (valunzi)<\/li><li>promjene raspolo\u017eenja<\/li><li>no\u0107no znojenje<\/li><li>pote\u0161ko\u0107e sa spavanjem<\/li><li>smanjena seksualna \u017eelja (libido)<\/li><li>dobivanje na tjelesnoj te\u017eini<\/li><li>glavobolje i vrtoglavice<\/li><li>problemi s mokra\u0107nim sustavom<\/li><li>vaginalna suho\u0107a<\/li><li>promjene na ko\u017ei i kosi<\/li><li>problemi s pam\u0107enjem<\/li><li>bolovi u zglobovima i mi\u0161i\u0107ima i dr.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;<\/strong><strong>Savjeti za ubla\u017eavanje simptoma<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107inu simptoma, mogu\u0107e je ubla\u017eiti ve\u0107 samom promjenom \u017eivotnog stila. Pravilan izbor namirnica, dodaci prehrani i ciljano vje\u017ebanje mogu pomo\u0107i u regulaciji hormonske neravnote\u017ee, a time i ubla\u017eavanju simptoma menopauze. Simptomi su me\u0111usobno povezani pa se tako ubla\u017eavanjem jednog simptoma olak\u0161avaju i ostali.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>10 savjeta za pobolj\u0161anje kvalitete \u017eivota<\/strong> za vrijeme i poslije menopauze:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>izbjegavajte alkohol, pu\u0161enje i stresne situacije<\/li><li>svakodnevno jedite hranu bogatu kalcijem i vitaminom D (proizvodi poput mlijeka, jogurta, sira, zeleno lisnato povr\u0107e, kelj, \u0161pinat, zelje, riba, jaja, ulje bakalara)<\/li><li>smanjite rafinirane \u0161e\u0107ere i prera\u0111enu hranu, a pove\u0107ajte unos vo\u0107a i povr\u0107a<\/li><li>pove\u0107ajte unos hrane s velikim udjelom fitoestrogena (soja, sojino mlijeko, tofu, batat, sjemenke lana)<\/li><li>konzumirajte hranu bogate proteinima (namirnice bogate proteinima uklju\u010duju meso, svje\u017eu ribu dva do tri puta tjedno, sirutku, jaja, mahunarke, ora\u0161aste plodove)<\/li><li>nemojte preskakati obroke, radije jedite \u010de\u0161\u0107e manje obroke<\/li><li>uzimajte suplemente (magnezij, vitamin C, vitamin E)<\/li><li>pijte dovoljno vode&nbsp; (8 do 12 \u010da\u0161a vode dnevno)<\/li><li>odr\u017eavajte normalnu tjelesnu te\u017einu,<\/li><li>vje\u017ebajte redovito, kako bi smanjili rizik od razvoja bolesti srca i oja\u010dali kosti, vje\u017ebanje op\u0107enito pobolj\u0161ava fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje i op\u0107u kvalitetu \u017eivota, a posebice kod \u017eena u menopauzi \u0161to pokazuju brojne studije.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Uz pridr\u017eavnje ovih savjeta, simptomi menopauze najbolje se kontroliraju primjenom <strong>hormonskog nadomjesnog lije\u010denja<\/strong>, odnosno estrogena ili estrogena i progesterona.&nbsp;Potrebno je naglasiti kako&nbsp;nisu sve \u017eene kandidati za hormonsku terapiju, s obzirom da ona sa sobom nosi odre\u0111ene rizike, zato \u0107e vas tome najbolje savjetovati lije\u010dnik nakon uzimanja va\u0161ih zdravstvenih podataka, pretraga i klini\u010dkog pregleda.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Menopauza nije razlog za prestanak posje\u0107ivanja ginekologa<\/strong>, a svaki simptom ili promjena ne mora nu\u017eno biti povezana s menopauzom. Mo\u017eete se konzultirati oko hormonskog nadomjesnog lije\u010denja, a potrebno je obratiti mu se i za svako krvarenje nakon menopauze.\u00a0 Uzroci krvarenja obi\u010dno su dobro\u0107udne naravi, ali u pozadini mogu biti i zlo\u0107udna stanja poput karcinoma vrata maternice ili karcinoma endometrija, stoga se takve bolesti uvijek trebaju isklju\u010diti. Pretjerano lupanje srca, izra\u017eena depresija, \u010deste promjene u koli\u010dini i kvaliteti stolice, izra\u017eena zaboravljivost te kroni\u010dan osje\u0107aj iscrpljenosti ili za bilo kakav drugi zdravstveni problem ili simptom najbolje je obratiti se lije\u010dniku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Menopauza je prirodno i neizbje\u017eno razdoblje u \u017eivotu svake \u017eene, a ozna\u010dava&nbsp;kraj fiziolo\u0161kih menstrualnih krvarenja i zavr\u0161etak reproduktivne sposobnosti. U ve\u0107ine \u017eena javljaju se neke promjene i simptomi koji su karakteristi\u010dni za to razdoblje, a u ovom blogu pi\u0161emo o promjenama koje mo\u017eete o\u010dekivati i odgovore na naj\u010de\u0161\u0107a pitanja vezana za menopauzu. Menopauza nastupa oko&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3070,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_kad_post_transparent":"","_kad_post_title":"","_kad_post_layout":"","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"","_kad_post_vertical_padding":"","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"wds_primary_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3071","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3071","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3071"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3071\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3070"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/poliklinikagusic.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}