Dojenje je posebna vještina majke koja se uči, ali je i puno više od vještine. Dojenje je jedinstven odnos majke i bebe, dodir, ljubav i povezanost. Neke majke svladaju taj odnos unutar 3 – 4 dana, a nekima je potrebno i do dva mjeseca da se majka i novorođenče usklade.
Majčino mlijeko svojim sastavom i količinom prilagođeno je potrebama djeteta. Svi ti prijeko potrebni sastojci štite bebu od upala dišnog i respiratornog sustava, probavnog i urinarnog sustava te maksimalno potiču jačanje imunološkog sustava.
Dobrobiti majčnog mlijeka
Voda – osim hranjivih tvari, majčino mlijeko osigurava i potrebnu hidraciju te se dodatna voda ne smije davati djetetu, osim u nekim medicinski opravdanim slučajevima. Djetetovi bubrezi nisu još dovoljno razvijeni, stoga unos obične vode može poremetiti elektrolitsku ravnotežu i dovesti dijete u opasnost.
Bjelančevine, masnoće i ugljikohidrati – majčino mlijeko uglavnom sadrži mliječnu bjelančevinu laktalbumin i stoga je lakše probavljivo od kravljeg mlijeka koje sadrži kazein, teže probavljivu bjelančevinu. Masnoće su mu potrebne za izgradnju živčanih stanica za razliku od kravljeg mlijeka, majčino mlijeko sadrži manje nezasićenih masnih kiselina. Mliječni šećer nalazimo i u majčinom i u kravljem mlijeku, ali ono što ih razlikuje jest prisutnost bifidusa, koji je preduvjet za nastanak visoko vrijedne bakterije Laktobacilusa bifidusa, dobre crijevne bakterije koja sprečava razvoj drugih bakterija koje izazivaju bolesti.
Vitamini i željezo – sadrži i do deset puta više A, C i E vitamina negoli kravlje. Majčino mlijeko sadrži i laktoferin koji omogućava apsorpciju željeza.
Imuna antitijela – imunoglobulini tijekom dojenja stvaraju se u sluznici dojenačkih crijeva i oblažu je štiteći je od bakterija, a nemoguće ih je proizvesti umjetnim putem.
Zaštita od alergija – majčino mlijeko predstavlja preventivu i od alergija, sve raširenijeg problema s kojim se ljudsko društvo susreće. Jedan od najvećih alergena koji izaziva grčeve u dojenačkoj dobi upravo je kravlje mlijeko, tj. bjelančevine koje ono sadrži.
Ujedno, dojenje je vrlo važno i za samu majku. Za vrijeme dojenja majka smanjuje slabokrvnost, smanjuje mogućnost postporođajne depresije, smanjuje mogućnost od raka dojke i jajnika te se jača emotivna povezanost između majke i djeteta.
Dojenje i COVID19
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da bi majke s potvrđenim COVID-om 19 ili sumnjom na COVID-19 trebale započeti ili nastaviti dojenje. Kod male djece je mogućnost zaraze s novim koronavirusom mala, a infekcija je obično blaga ili asimptomatska tako da je koronavirus puno manji rizik za dijete nego druge infekcije od kojih ih dojenje štiti. Ipak, važno je pridržavati se mjera prevencije kontaktnog prijenosa koronavirusa s majke na dijete. Majka treba nositi masku u blizini djeteta te redovito prati ruke prije i nakon bliskog kontakta s djetetom.
Kada prestati s dojenjem?
Nema strogog pravila kada prestati s dojenjem, najbolje je prestati kada to odgovara majci i djetetu. S dojenjem ne bi trebalo prestati kada se djetetu događaju veće promjene u životu kao što su bolest, cijepljenje, rođenje brata ili sestre, odlazak majke na posao ili primjerice odlazak djeteta u vrtić, također, obratite pažnju na dijete i odgodite prestanak dojenja ako vam se čini da dijete mijenja ponašanje (plač, nesigurnost, strah odvojenosti od majke).
Ne preporučuju se metode poput odvajanja majke od djeteta ili stavljanja papra na bradavicu. Umjesto toga možete postepeno izbacivati seanse, promijeniti djetetovu rutinu da ga ne podsjeća na dojenje ili mu skrenuti pozornost s dojke kada ju traži.
